Vijest o smrtnim slučajevima na kruzeru u Južnoj Americi izazvala je pravu lavinu zabrinutosti i u našim krajevima, ali stručnjaci iz Banjaluke poručuju: Spustite loptu, razloga za paniku nema! Epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka jasno je stavila do znanja da, iako hantavirus zvuči egzotično i opasno, on je pod imenom “mišija groznica” na našim prostorima prisutan decenijama i situacija je pod potpunom kontrolom.
Glavni krivci za širenje ovog virusa su šumski i poljski miševi, a zamka se krije tamo gdje je najmanje očekujemo – u prašini. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem čestica koje su kontaminirane izlučevinama glodara, obično prilikom čišćenja starih vikendica, podruma ili tavana koji su dugo bili zatvoreni. I dok soj iz Južne Amerike brutalno napada pluća, naši balkanski sojevi su znatno “mirniji” i uglavnom izazivaju hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom, koja je izlječiva ako se ljekaru javite na vrijeme.
Poseban oprez savjetuje se onima koji su stalno u pokretu i u dodiru s prirodom. Planinari, lovci, kamperi i poljoprivrednici su na prvoj liniji fronta, ali to ne znači da treba bježati iz šume. Doktorica Simić ističe da je ključ u jednostavnim, ali životno važnim pravilima: nikada ne metite suvu prašinu u zatvorenim prostorima jer je tako direktno udišete! Umjesto toga, koristite masku, rukavice i prostorije prvo dobro provjetrite.
Dok se u Južnoj Americi bore sa sojem koji izaziva zatajenje pluća, u Republici Srpskoj se situacija budno prati kroz redovne deratizacije i nadzor nad životinjama. Simptomi poput nagle temperature, drhtavice i bolova u leđima nakon boravka u prirodi su crveni alarm za odlazak doktoru. Zaključak struke je jasan – oprez je neophodan, ali strah od nove pandemije je potpuno neosnovan. Mišija groznica je stari neprijatelj kojeg znamo kako da pobijedimo, samo ako se ponašamo odgovorno.
