Pitanje biračkog spiska ponovo je izazvalo političke polemike u Srbiji nakon što su predstavnici opozicije saopštili da od Ministarstva unutrašnjih poslova nijesu dobili tražene podatke o prebivalištima više od 130.000 osoba koje su u periodu od 2020. do 2025. godine stekle državljanstvo Srbije.
Pozivajući se na podatke Komesarijata za izbjeglice i migracije, članica Komisije za reviziju biračkog spiska i funkcionerka Stranke slobode i pravde Ana Gođevac navela je da je u tom periodu državljanstvo dobilo 133.114 osoba.
Kako tvrdi, od MUP-a je zatraženo da dostavi informacije o tome na kojim adresama su prijavljeni novi državljani, kao i podatke o adresama na kojima je prijavljen neuobičajeno veliki broj osoba, ali odgovor nije stigao.
Gođevac smatra da je transparentnost ovih podataka važna zbog otklanjanja svake sumnje u moguće nepravilnosti u biračkom spisku. Navodi i da MUP raspolaže evidencijama koje bi, prema njenim riječima, mogle pokazati postoje li adrese sa velikim brojem prijavljenih novih državljana.
Sličan stav iznio je i član Komisije za reviziju biračkog spiska iz Zeleno-levog fronta Ognjen Rašuo. On tvrdi da MUP, prema zakonu, treba da dostavi tražene informacije u propisanom roku, ali da to do sada nije učinio.
Rašuo ističe da ne tvrdi da su svi novi državljani prijavljeni nezakonito, već da je potrebno utvrditi da li postoje eventualne nepravilnosti i omogućiti potpunu provjeru podataka.
Do objavljivanja teksta Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije odgovorilo na pitanja medija niti se zvanično oglasilo povodom zahtjeva Komisije.
Podsjećanja radi, pitanje revizije biračkog spiska jedno je od ključnih u preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koja je još 2024. godine pozvala Srbiju da unaprijedi izborni proces i poveća transparentnost biračke evidencije.
Istovremeno, ODIHR je nakon usvajanja izmjena izbornih zakona ocijenio da dio dugogodišnjih prioritetnih preporuka, među kojima je i revizija biračkog spiska, i dalje nije sproveden.
Nova.rs
