Cyber prevare postaju sve sofisticiranije, a građani više ne mogu biti sigurni u identitet osobe samo na osnovu broja telefona ili imena koje vide na ekranu.
Na to upozorava prof. dr. Hadžib Salkić, stručnjak za cyber sigurnost i digitalnu forenziku, koji ističe da kriminalci sve manje koriste očigledne prevare, a sve više metode koje ciljaju ljudsko povjerenje.
Jedna od njih je spoofing – tehnika kojom napadači mogu lažirati digitalni identitet pošiljaoca ili pozivaoca.
To znači da se na ekranu telefona može pojaviti broj ili naziv koji djeluje poznato i vjerodostojno, iako se iza komunikacije zapravo nalazi potpuno druga osoba.
Zbog toga, kako upozorava Salkić, poznat broj više ne treba posmatrati kao dokaz da nas zaista kontaktira banka, telekom operater, institucija ili osoba koju poznajemo.
Prevara često počinje sasvim bezazleno
Građanin može dobiti poziv ili poruku u kojoj se navodi da postoji problem sa bankovnim računom, karticom, paketom, korisničkim nalogom ili nekom drugom uslugom.
Nakon toga slijedi pritisak.
Od osobe se traži da odmah potvrdi podatke, otvori određeni link, saopšti sigurnosni kod ili preduzme neku drugu radnju kako bi, navodno, izbjegla blokadu računa ili gubitak novca.
Upravo osjećaj hitnosti može biti jedan od najvećih znakova upozorenja.
Cyber kriminalci računaju na strah i brzinu reakcije. Kada se osoba uplaši da će izgubiti novac ili pristup nalogu, mnogo je veća vjerovatnoća da će reagovati prije nego što provjeri da li je komunikacija zaista autentična.
Ne provjeravajte poruku – provjerite pošiljaoca drugim putem
Ako poruka navodno stiže iz banke, ne treba automatski otvarati link koji se u njoj nalazi.
Mnogo sigurnije je otvoriti zvaničnu aplikaciju banke ili samostalno pronaći njen zvanični kontakt i provjeriti da li zaista postoji problem.
Isto važi i za pozive u kojima se neko predstavlja kao zaposleni u banci, telekom operateru, državnoj instituciji ili drugoj kompaniji.
Ako od vas traže povjerljive podatke, lozinku, PIN ili jednokratni sigurnosni kod, najbolje je prekinuti komunikaciju i instituciju kontaktirati preko zvaničnih kanala.
Jer upravo takvi podaci često predstavljaju posljednju prepreku između prevaranta i novca ili korisničkog naloga.
Ni glas uskoro možda neće biti dovoljan
Dodatni problem predstavlja razvoj vještačke inteligencije.
Napadači danas mogu kreirati veoma uvjerljive tekstove, fotografije i videozapise, ali i imitirati ljudski glas.
Zbog toga ni ono što vidimo ili čujemo neće uvijek biti dovoljan dokaz da je komunikacija autentična.
Ako je ranije bilo dovoljno reći „prepoznao sam broj“, danas ni to više nije dovoljno. U budućnosti možda neće biti dovoljno ni to što prepoznajemo glas osobe sa druge strane.
Najvažnija zaštita i dalje je – oprez
Tehnologija može pomoći u zaštiti korisnika, ali cyber sigurnost ne zavisi samo od antivirusa, firewallova i drugih tehničkih rješenja.
Važnu ulogu ima i čovjek koji odlučuje hoće li otvoriti link, poslati podatke ili povjerovati osobi sa druge strane komunikacije.
Zbog toga je važno da građani znaju šta su phishing, smishing, vishing i spoofing, ali još važnije – da znaju kako da reaguju kada se sa njima susretnu.
Najjednostavnije pravilo je: zastanite prije nego što kliknete.
Ako poruka ili poziv stvaraju osjećaj panike i zahtijevaju da nešto uradite odmah, napravite pauzu i provjerite informacije drugim, nezavisnim putem.
Cyber kriminalci računaju na našu brzinu, strah i povjerenje.
Naš najbolji odgovor su oprez, znanje i provjera.
Ponekad je dovoljno svega 30 sekundi dodatne provjere da se izbjegne ozbiljna finansijska šteta ili krađa digitalnog identiteta.
Crna-hronika.info
