Kada ste posljednji put sami napisali važan mejl, bez pomoći ChatGPT-ja ili nekog drugog AI alata? Ili pročitali desetine stranica dokumenta, umjesto da vam ih program sažme u nekoliko rečenica?
To su pitanja koja sve češće postavljaju stručnjaci dok umjetna inteligencija postaje svakodnevni alat na poslu. Istraživanja pokazuju da veliki broj zaposlenih koristi AI barem povremeno, najčešće zbog praktičnosti i uštede vremena.
Prema podacima njemačkog instituta Pinktum, mnogi korisnici priznaju da se oslanjaju na AI jer ne žele uvijek detaljno da ulaze u neku temu. Upravo tu stručnjaci vide mogući problem.
Šta je „deskilling“?
Njemačka istraživačica Josephine Hofmann objašnjava da se pod pojmom deskilling podrazumijeva gubitak vještina usljed sve većeg oslanjanja na tehnologiju.
To može značiti da ljudi postepeno zaboravljaju ono što su ranije znali, ali i da nove generacije neke vještine uopšte ne razvijaju. Posebno se izdvajaju čitanje s razumijevanjem, kritičko preispitivanje informacija, samostalno pisanje i stvaranje novih ideja.
„To su sposobnosti koje se moraju stalno vježbati“, upozorava Hofmann.
Da li AI zaista slabi naše razmišljanje?
Naučnici još nemaju konačan odgovor. Veza između korišćenja AI-ja i slabijeg kritičkog mišljenja nije definitivno dokazana, ali istraživanja pokazuju zabrinjavajuće obrasce.
Jedna švajcarska studija pronašla je snažnu povezanost između čestog korišćenja AI alata i slabijih rezultata u zadacima koji zahtijevaju kritičko razmišljanje.
Stručnjaci smatraju da problem nastaje kada tehnologija preuzme zadatke koje bi mozak trebalo da obavlja sam.
Udobnost ima cijenu
AI je privlačan jer štedi vrijeme i trud. U poslovnom okruženju, gdje se od zaposlenih očekuje sve brži rad, lako je prepustiti mašini dio razmišljanja.
„Ljudi postepeno smanjuju sopstvene kognitivne aktivnosti“, kaže Hofmann.
Drugim riječima, manje čitamo, manje analiziramo i manje sami dolazimo do zaključaka.
Najveći rizik: prestanemo da primjećujemo greške
Iako većina korisnika tvrdi da provjerava odgovore koje dobija od AI-ja, stručnjaci upozoravaju da slijepo povjerenje može biti veoma opasno.
Ako izgubimo znanje potrebno da procijenimo tačnost informacije, biće nam sve teže da uočimo greške, nelogičnosti ili izmišljene podatke koje AI ponekad proizvodi.
Tada tehnologija više nije pomoćnik, već postaje neko kome nekritički vjerujemo.
Kako koristiti AI bez gubitka vještina?
Stručnjaci predlažu jednostavno pravilo: AI treba koristiti kao partnera u razmišljanju, a ne kao zamjenu za razmišljanje.
To znači da:
- sami čitamo važne tekstove,
- sami pišemo dio komunikacije,
- provjeravamo informacije koje AI daje,
- tražimo od AI-ja da nam postavlja dodatna pitanja i izaziva naše zaključke.
Carina Ebli-Korbel savjetuje zaposlenima da svjesno zadrže neke zadatke za sebe, posebno one koji zahtijevaju razmišljanje, a ne samo tehničko formulisanje.
Može li AI i da nas učini pametnijima?
Dobra vijest je da odgovor nije samo negativan.
Kada AI koristimo za istraživanje novih tema, pronalaženje rupa u znanju ili kritičku analizu njegovih prijedloga, tada zapravo vježbamo rasuđivanje i kreativnost.
Organizacioni psiholog Markus Langer smatra da pažljivo provjeravanje AI odgovora može čak ojačati naše misaone procese.
Zaključak
Umjetna inteligencija sama po sebi ne čini ljude glupljima. Ono što pravi razliku jeste način na koji je koristimo.
Ako joj prepustimo sve – od čitanja i pisanja do razmišljanja i zaključivanja – rizikujemo da izgubimo važne mentalne vještine. Ako je koristimo kao alat koji nam pomaže da učimo brže, razmišljamo dublje i provjeravamo ideje, AI može postati snažan saveznik našeg razvoja.
Ključno pitanje zato možda nije da li nas AI zaglupljuje, već da li smo spremni da i dalje vježbamo sopstveni mozak dok ga koristimo.
Index.hr
