Visoki troškovi života prvi put su izbili na vrh liste problema mladih u Srbiji. Mnogi rade van struke, dio njih nema ugovor, dok gotovo polovina očekuje da će do prve nekretnine doći tek između 35. i 45. godine. Ipak, više od polovine ne želi da ode iz zemlje – žele samo mogućnost da u njoj normalno žive.
Život mladih u Srbiji sve više se svodi na pitanje kako ostati svoj na svome, a istovremeno obezbijediti posao, stan i pristojan život.
To pokazuju rezultati Alternativnog izvještaja o položaju i potrebama mladih u Srbiji za 2026. godinu, koji je deseti put objavila Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS).
Jedan od njih je i 25-godišnji Lav Grdan, koji već šest godina živi u Beogradu. Kaže da mu mnoge stvari u Srbiji smetaju – od sporog pravosuđa do životnog standarda – ali ipak ne želi da ode.
Njegova želja je, kako kaže, jednostavna: da može normalno da živi u svojoj zemlji.
I upravo takav stav dijeli više od polovine mladih.
Novac je sve veći problem
Visoki troškovi života ove godine prvi put su izbili na prvo mjesto kada je riječ o problemima koji najviše pogađaju mlade.
Čak 72,6 odsto ispitanika navodi ih kao jedan od najvećih problema.
Slijede korupcija, problemi u obrazovanju i zdravstvu, stanje životne sredine, nedostatak tolerancije i slobode izražavanja, nezaposlenost i siromaštvo.
Posebno se izdvaja korupcija. Dok je 2017. godine nešto više od polovine mladih smatralo da je riječ o velikom problemu, danas tako misli oko 77 odsto ispitanika.
Posao postoji, ali ne znači uvijek sigurnost
Nezaposlenost mladih je smanjena i, prema izvještaju, u odnosu na prethodnu godinu niža je za 32 odsto.
Međutim, manji broj nezaposlenih ne znači automatski i bolji život.
Gotovo 15 odsto mladih radi bez ugovora, odnosno „na crno“, dok više od polovine zaposlenih ne radi posao za koji se školovalo.
Čak 56 odsto ispitanika kaže da bi bilo spremno da se prekvalifikuje.
Zanimljivo je i da su mladima ove godine pri zapošljavanju najvažnija radna prava. Tek nakon toga dolaze plata i drugi benefiti.
A kada govore o iznosu koji im je potreban za pristojan život, 68 odsto mladih smatra da je riječ o više od 130.000 dinara mjesečno.
Prosječna neto zarada u Srbiji iznosi oko 118.000 dinara.
„Mislim da nikada neću imati stan“
Za 26-godišnju diplomiranu filološkinju Minu Savić, samostalan život trenutno je teško ostvariv.
Živi sa roditeljima, povremeno drži privatne časove, volontira ili radi kao dadilja, ali zarada nije dovoljna da iznajmi stan i potpuno se osamostali.
O kupovini nekretnine, kaže, gotovo i ne razmišlja.
Zbog toga razmatra odlazak u neku od zemalja Evropske unije, a jedna od mogućnosti je i da tamo upiše master ukoliko ne pronađe posao.
Slična situacija čeka veliki broj mladih.
Gotovo polovina ispitanika očekuje da će do prve nekretnine doći tek između 35. i 45. godine.
Istovremeno, oko 75 odsto mladih ne planira da uzima stambeni kredit.
Više od trećine mladih koji se trenutno školuju istovremeno i radi, dok je 40 odsto ispitanika navelo da ove godine nije nastavilo školovanje ili je od njega odustalo jer to nije moglo da priušti i moralo je da radi.
Lav Grdan, koji ima ugovor na neodređeno, ipak se nada da bi u budućnosti mogao da riješi stambeno pitanje uz pomoć kredita za mlade.
Zašto mladi ipak razmišljaju o odlasku?
Kada razmišljaju o budućnosti van Srbije, čak 75,4 odsto mladih kao potencijalnu destinaciju vidi neku od evropskih zemalja.
Najčešći razlozi su viši životni standard, bolji uslovi i dostojanstveniji život.
Ipak, odlazak nije jedina opcija koju mladi vide.
Više od polovine njih i dalje ne želi da napusti Srbiju.
Problem nije samo u tome što žele da odu – već u tome što mnogi smatraju da u svojoj zemlji ne mogu da ostvare život kakav žele.
Sve više mladih prati politiku
Iako se svakodnevno suočavaju sa ekonomskim problemima, mladi su sve zainteresovaniji za politička dešavanja.
Oko 70,1 odsto njih prati politiku, dok 53,1 odsto prati i dešavanja na lokalnom nivou.
Na to je, prema ocjeni KOMS-a, uticao i studentski pokret, koji je nastao nakon pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a potom su uslijedili višemjesečni protesti.
Aktivnosti studentskog pokreta podržava 84,4 odsto mladih.
Oko 70 odsto ispitanika učestvovalo je u protestima, dok je više od 58 odsto potpisivalo peticije ili druge građanske inicijative.
Ipak, postoji veliki osjećaj nemoći – oko 85 odsto mladih smatra da nema stvarni uticaj na političke procese i donošenje odluka.
Većina nije za NATO i obavezni vojni rok
Kada je riječ o odnosu prema Evropskoj uniji, oko 40 odsto mladih smatra da Srbija treba da se oslanja na EU.
Kada je riječ o NATO-u, 11 odsto podržava članstvo Srbije, što je više nego prošle godine, kada je podrška iznosila sedam odsto.
Ipak, najveći broj mladih – 47 odsto – smatra da Srbija ne treba da ima nikakvu saradnju sa NATO-om.
Većina nije ni za uvođenje obaveznog vojnog roka.
Protiv vojnog roka za muškarce je 58 odsto mladih, dok čak 78 odsto ne podržava njegovo uvođenje za žene.
Mentalno zdravlje postaje sve važnija tema
Trećina mladih svoje mentalno zdravlje ocjenjuje kao loše, dok je više od polovine njih već potražilo stručnu psihološku pomoć.
Ipak, pomoć nije uvijek lako dostupna.
Kako navodi Mina, iako se o mentalnom zdravlju danas mnogo više govori, odlazak kod terapeuta za mnoge predstavlja finansijski teret.
Generacija Z otvorenije govori o anksioznosti, stresu i sagorijevanju na poslu, a sve više insistira i na ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Istovremeno, mladi se sve više okreću i tehnologiji.
Više od trećine njih koristi vještačku inteligenciju svakodnevno, dok je 37,3 odsto koristi nekoliko puta sedmično.
Oko tri četvrtine koristi AI za pronalaženje informacija, oko 70 odsto za obrazovanje, a čak 44 odsto za savjete o različitim aspektima zdravlja.
Na kraju, slika koju daje desetogodišnje istraživanje nije naročito optimistična.
„Kada pogledamo podatke koje mjerimo već deset godina, vidimo da se kvalitet života mladih u mnogim oblastima nije poboljšao“, zaključak je KOMS-a.
Za mnoge mlade najveća želja zato nije nužno odlazak iz zemlje. Mnogo jednostavnija je – da u njoj mogu da pronađu posao od kojeg se može živjeti, da imaju svoj krov nad glavom i osjećaj da od svog rada mogu da planiraju budućnost.
BBC
