Iako se Crna Gora godinama predstavlja kao ekološka država, podaci iz nove Strategije upravljanja kvalitetom vazduha za period od 2026. do 2029. godine pokazuju da zagađenje vazduha i dalje predstavlja jedan od najvećih problema po zdravlje građana.
Prema dokumentu, u Crnoj Gori se bilježe čak 182 preuranjene smrti na 100.000 stanovnika koje se povezuju sa zagađenim vazduhom. To je više nego dvostruko u odnosu na prosjek Evropske unije, gdje taj broj iznosi 78.
Strategija pokazuje da najveći problem nijesu samo industrijska postrojenja, već i individualna ložišta koja koriste drva za grijanje. Upravo domaćinstva, prema podacima iz dokumenta, emituju čak 99 odsto benzo(a)pirena, kancerogene materije koja se vezuje za sitne PM čestice i predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje.
Iako je u posljednjih nekoliko godina zabilježeno određeno poboljšanje kvaliteta vazduha, sjeverni i centralni dio države i dalje se tokom zimskih mjeseci suočavaju sa visokim koncentracijama PM10 i PM2.5 čestica, koje su među najopasnijim zagađivačima.
Posebno se izdvaja situacija u Pljevljima, koja i dalje ostaju najkritičnija tačka kada je riječ o kvalitetu vazduha. Tokom decembra prošle godine, za vrijeme probnog rada Termoelektrane Pljevlja nakon rekonstrukcije, zabilježena su značajna prekoračenja dozvoljenih vrijednosti sumpor-dioksida.
Kako se navodi u Strategiji, zbog temperaturne inverzije dim nije mogao da se rasprši u višim slojevima atmosfere, već se zadržavao pri tlu, što je dodatno pogoršalo kvalitet vazduha i povećalo rizik po zdravlje stanovništva.
Dokument predviđa niz mjera koje bi trebalo da doprinesu smanjenju zagađenja, a jedan od glavnih ciljeva je da se do 2030. godine broj preuranjenih smrti izazvanih zagađenim vazduhom smanji za 55 odsto.
Planirana su i značajna ulaganja. Više od 54 miliona eura predviđeno je za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, oko 23 miliona za razvoj sistema daljinskog grijanja u tom gradu, dok bi gotovo devet miliona eura trebalo da bude usmjereno na podsticaje građanima za unapređenje energetske efikasnosti i prelazak na čistije izvore grijanja.
U Strategiji se naglašava da uspjeh neće zavisiti samo od institucija, već i od građana koji bi trebalo da koriste ekološki prihvatljivije načine grijanja i racionalnije troše energiju.
Istovremeno se upozorava da bi izostanak sprovođenja planiranih mjera mogao dovesti do još većih zdravstvenih rizika, rasta troškova liječenja i dodatnog pogoršanja kvaliteta života, posebno za djecu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.
CdM



