Mađarska je dobila novog predsjednika, a izbor Andrasa Bake posebno je zanimljiv zbog njegove burne pravosudne prošlosti. Iskusni pravnik i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava sada je stigao na najvišu državnu funkciju, više od deset godina nakon što mu je prijevremeno okončan mandat na čelu mađarskog Vrhovnog suda.
Baku je u utorak za predsjednika izabrao mađarski parlament. Za njegov izbor glasalo je 140 poslanika, a kandidovala ga je vladajuća stranka Tisza premijera Petera Magyara.
Rođen je u Budimpešti 1952. godine, a pravo je studirao na Univerzitetu Eotvos Lorand, gdje je i doktorirao. Profesionalni put započeo je u akademskim vodama, baveći se ustavnim pravom, ljudskim pravima i pravima manjina.
Kasnije je postao profesor ustavnog prava, a važan dio njegove karijere odvijao se u Strazburu. Od 1991. do 2008. godine bio je mađarski sudija u Evropskom sudu za ljudska prava.
Nakon 17 godina u toj instituciji vratio se u Mađarsku. Parlament ga je 2009. godine izabrao za predsjednika Vrhovnog suda, na mandat od šest godina.
Međutim, na toj funkciji nije ostao do kraja mandata.
Sukob sa Orbanovim reformama
Baka je 2011. godine javno kritikovao više pravosudnih reformi koje je nakon dolaska na vlast pokrenula stranka Fidesz Viktora Orbana.
Posebno je upozoravao na izmjene koje su predviđale smanjenje obavezne starosne granice za odlazak sudija u penziju sa 70 na 62 godine.
Njegov mandat na čelu Vrhovnog suda završen je 1. januara 2012. godine, više od tri godine prije isteka.
Do prijevremenog odlaska došlo je nakon ustavnih i zakonskih promjena kojima je formirana Kurija kao pravni nasljednik Vrhovnog suda, uz nova pravila za izbor njenog predsjednika.
Jedan od uslova bio je da kandidat najmanje pet godina bude sudija u Mađarskoj. Baki se 17 godina provedenih na Evropskom sudu za ljudska prava nije računalo u taj uslov.
Evropski sud presudio u njegovu korist
Baka se zbog prijevremenog prekida mandata obratio upravo Evropskom sudu za ljudska prava, instituciji u kojoj je ranije proveo gotovo dvije decenije.
Veliko vijeće tog suda presudilo je 2016. godine da je Mađarska prekršila njegova prava na pristup sudu i slobodu izražavanja.
Sud je utvrdio i vezu između njegovog javnog kritikovanja pravosudnih reformi i prijevremenog okončanja njegovog mandata.
Posebno je ocijenjeno da je takav potez mogao imati obeshrabrujući efekat na druge sudije i predsjednike sudova koji bi željeli javno da govore o reformama koje se tiču pravosuđa.
Više od deset godina kasnije, Baka se sada vraća na sam vrh mađarske države – ovoga puta kao predsjednik.
Funkcija predsjednika Mađarske uglavnom je ceremonijalna, ali šef države ima određene nadležnosti u zakonodavnom procesu i oblasti ustavnog nadzora.
Njegov izbor zato ima i simboličnu težinu: čovjek čiji je mandat nekada prijevremeno okončan zbog sukoba sa pravosudnim reformama sada ponovo dobija jednu od najviših funkcija u zemlji.
Faktor.ba
