Besplatni preventivni pregledi, mobilne ambulante i zdravstvene akcije uoči izbora već godinama izazivaju polemike u Srbiji, ali posljednji slučaj iz Čačka ponovo je otvorio pitanje gdje je granica između brige o građanima i političke promocije.
Povod za nove reakcije bili su ultrazvučni pregledi dojki koji su krajem aprila organizovani u prostorijama Srpske napredne stranke (SNS) u Čačku. Fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju improvizovanu ambulantu u kojoj se žene pregledaju ispod fotografije predsjednika Srbije i stranačkih obilježja, što je izazvalo brojne kritike u javnosti.
Sagovornici lista Danas upozoravaju da ovakvi primjeri nisu izolovani i da se zdravstveni sistem posljednjih godina sve češće koristi u političke svrhe.
Marija Stefanović iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) kaže da njihovi posmatrači iz izbornog ciklusa u izborni ciklus bilježe isti obrazac – pojačanu politizaciju zdravstva i socijalne zaštite upravo u periodima pred izbore.
Kako navodi, umjesto sistemskih rješenja građanima se često nude pojedinačne akcije koje mogu ostaviti utisak da određena politička opcija direktno obezbjeđuje zdravstvene usluge.
Stefanović ističe da slučaj iz Čačka otvara brojna pitanja, poput toga ko je obavljao preglede, ko je obezbijedio medicinsku opremu i na koji način se štite lični podaci pacijentkinja.
CRTA je, kako kaže, zabilježila i druge slične primjere, među kojima su preventivni pregledi organizovani u saradnji sa lokalnim odborima SNS-a, kao i promotivne aktivnosti zdravstvenih ustanova na događajima sa stranačkim obilježjima.
Podsjeća i na ranije slučajeve u kojima su zdravstveni radnici, bolnice i čak operacione sale korišćeni u promotivnim spotovima, kao i na navode da su pojedini pacijenti bili izloženi političkim pritiscima prilikom ostvarivanja zdravstvenih prava.
Specijalistkinja ginekologije Snežana Rakić ocjenjuje da su pregledi u stranačkim prostorijama suprotni pravilima koja propisuju da se zdravstvena djelatnost obavlja isključivo u prostorima koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i imaju odgovarajuće dozvole.
Ona smatra da su problematični i drugi oblici povezivanja politike i zdravstva, uključujući promociju cijena ljekova, otvaranje zdravstvenih ustanova u marketinške svrhe, kao i zajedničke obilaske mobilnih ambulanti od strane najviših državnih funkcionera.
Sličnog je mišljenja i profesor Medicinskog fakulteta u penziji Dragan Delić, koji ocjenjuje da je zdravstveni sistem danas više nego ikada izložen političkom uticaju.
Prema njegovim riječima, populističke mjere, poput povremenih zdravstvenih karavana i mobilnih ambulanti, ne mogu zamijeniti dugoročna sistemska rješenja, posebno u trenutku kada zdravstveni sistem ima ozbiljan manjak ljekara i medicinskog osoblja.
Delić je kritikovao i izostanak reakcije nadležnih institucija, smatrajući da bi ljekarske organizacije morale snažnije da štite profesiju i spriječe njenu političku zloupotrebu.
Cijela tema ponovo je otvorila raspravu o tome da li zdravstveni sistem treba da ostane potpuno izvan političkih kampanja i koliko su ovakve aktivnosti u skladu sa zakonima koji uređuju pružanje zdravstvenih usluga.
Danas
