Radnici na vrućini imaju pravo da odbiju posao: Poslodavcima kazne i do dva miliona dinara

Visoke temperature nijesu samo neprijatne – za ljude koji rade na otvorenom mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje. Zato poslodavci imaju obavezu da tokom ekstremnih vrućina prilagode organizaciju rada i preduzmu mjere kojima će zaštititi zaposlene.

U Srbiji su ove obaveze uređene Zakonom o bezbjednosti i zdravlju na radu, a kazne za poslodavce koji ne poštuju propise mogu dostići čak dva miliona dinara.

Posebno su ugroženi oni koji rade na otvorenom, među kojima su građevinski radnici, zaposleni u poljoprivredi i komunalnim službama, radnici hitnih službi, kao i oni koji rade na dalekovodima.

Šta poslodavac mora da obezbijedi?

Mira Božić iz Uprave za bezbjednost i zdravlje na radu pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, podsjetila je da poslodavci moraju procijeniti rizike i organizovati posao tako da se smanji izlaganje radnika ekstremnim temperaturama.

Posebno se preporučuje da se izbjegava težak fizički rad u najtoplijem dijelu dana, odnosno između 11 i 16 časova, kada god je to moguće.

Radno vrijeme može se reorganizovati, pa se teži poslovi mogu obavljati u ranijim jutarnjim ili kasnijim popodnevnim satima.

Radnicima takođe moraju biti omogućene češće pauze, prostor za odmor u hladu ili rashlađenoj prostoriji, kao i dovoljne količine pijaće vode.

Važna je i odgovarajuća zaštitna oprema, posebno kada dodatno opterećuje organizam na visokim temperaturama.

Kada radnik može da odbije posao?

Jedno od najvažnijih prava zaposlenih odnosi se na situacije u kojima poslodavac nije obezbijedio bezbjedne uslove rada, a postoji neposredna i ozbiljna opasnost po zdravlje.

U takvom slučaju radnik može odbiti da radi dok se ne stvore odgovarajući uslovi.

To se posebno odnosi na situacije u kojima postoji rizik od dehidracije, toplotnog udara ili drugih posljedica ekstremne vrućine.

Ako poslodavac ne preduzme potrebne mjere, zaposleni mogu da se obrate Inspekciji rada, koja kontroliše primjenu propisa iz oblasti bezbjednosti i zdravlja na radu.

Inspektori mogu naložiti poslodavcu da otkloni nepravilnosti, a ukoliko se nalozi ne poštuju, moguće je pokretanje prekršajnog postupka.

Kazne mogu biti veoma visoke

Za poslodavca koji je pravno lice predviđena je novčana kazna od 1,5 do dva miliona dinara.

Odgovorno lice može biti kažnjeno iznosom od 50.000 do 150.000 dinara, dok se za preduzetnike kazne kreću od 400.000 do 500.000 dinara.

Zbog sve češćih i dužih toplotnih talasa, u Srbiji se razmatra i mogućnost da preporuke za bezbjedan rad na otvorenom pri visokim temperaturama postanu zakonski obavezujuće.

Prve smjernice za zaštitu zaposlenih tokom rada na visokim temperaturama u Srbiji objavljene su još 2013. godine, a revidirane su 2024.

Ko je najugroženiji?

Građevinski radnici među najizloženijima su zbog toga što veliki dio posla obavljaju direktno na suncu. Riziku su izloženi i zaposleni u poljoprivredi, komunalnim službama, hitnim službama i oni koji rade na dalekovodima.

Kod visokih temperatura naročito je važno prepoznati prve simptome toplotne iscrpljenosti.

Mučnina, glavobolja, vrtoglavica, slabost i konfuzija mogu biti znak da je organizam ozbiljno opterećen vrućinom.

Ako dođe do toplotnog udara, situacija je mnogo ozbiljnija i neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Šta poslodavac treba da uradi tokom toplotnog talasa?

Među najvažnijim mjerama su:

• prilagođavanje radnog vremena;
• izbjegavanje teških fizičkih poslova tokom najtoplijeg dijela dana;
• češće pauze;
• obezbjeđivanje hladovine ili rashlađenog prostora za odmor;
• stalna dostupnost pijaće vode;
• rotacija zaposlenih;
• odgovarajuća zaštitna oprema;
• obuka radnika o rizicima rada na visokim temperaturama;
• upoznavanje zaposlenih sa simptomima toplotne iscrpljenosti i načinima pružanja prve pomoći.

Vrućina, dakle, ne bi smjela da bude razlog da radnik bira između plate i zdravlja. Odgovornost je na poslodavcu da posao organizuje tako da se rizik po zaposlene svede na najmanju moguću mjeru.

Ukoliko se to ne učini, radnici imaju pravo da zatraže zaštitu, a poslodavci mogu snositi ozbiljne novčane posljedice.

Mondo