Kanjon rijeke Neretve ponovo je privukao pažnju arheologa i istraživača, a novo međunarodno istraživanje trebalo bi da približi javnosti jedan od najzanimljivijih segmenata antičkog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pokrenuo je saradnju sa Austrijskim arheološkim institutom kroz projekat „Mithras in Roman Dalmatia“, koji istražuje tragove kulta boga Mitre na prostoru nekadašnje rimske provincije Dalmacije.
Ovaj projekat predstavlja uvod u pripremu izložbe pod nazivom „Deo Invicto Mithrae: Kult Mitre na području Bosne i Hercegovine“, čiju pripremu ispred Zemaljskog muzeja vodi viša kustosica dr Adisa Lepić.
U središtu buduće izložbe biće poznati konjički reljef iz Konjica koji prikazuje tauroktoniju – ritualno žrtvovanje bika, jedan od najprepoznatljivijih motiva povezanih sa kultom Mitre.
Zbog značaja ovog nalaza, posebnu ulogu u predstavljanju izložbe imaju i pejzaži područja Konjica i kanjona Neretve. Fotograf Boris Trogrančić protekle sedmice snimao je dokumentarni materijal i kadrove iz vazduha koji prikazuju prostor u kojem su prije više vijekova postojali tragovi ovog drevnog vjerovanja.
Kako je istakao, velika mu je čast da kroz fotografiju doprinese predstavljanju jednog od važnih segmenata antičke kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Kult Mitre, poznat i kao mitraizam, bio je mistični orijentalni kult koji se krajem prvog vijeka nove ere proširio Rimskim carstvom. Posebno je bio popularan među vojnicima, trgovcima i carskim službenicima.
Njegovi sljedbenici okupljali su se u podzemnim svetilištima poznatim kao mitreji, a jedno od značajnih nalazišta na prostoru nekadašnje rimske provincije Dalmacije nalazi se upravo kod Konjica, na brdu Repovica.
Konjički reljef smatra se posebnim zbog prikaza boga Mitre u činu žrtvovanja bika, ali i zbog dodatnih prikaza mističnih obreda koji se nalaze sa obje strane spomenika. Zbog svoje vrijednosti, ovaj nalaz ubraja se među jedinstvene primjere antičke baštine u Evropi.
Saradnja domaćih i međunarodnih stručnjaka sada će ponovo staviti u prvi plan ovaj dio istorije Bosne i Hercegovine i omogućiti široj javnosti da upozna nasljeđe staro više od dvije hiljade godina.
Bljesak.info
