Front gotovo miruje, ali nebo gori: Rusija i Ukrajina pojačavaju vazdušni rat
Dok se linija fronta u ratu Rusije i Ukrajine posljednjih mjeseci mijenja veoma sporo, borbe na nebu postaju sve intenzivnije. Dronovi i rakete sve češće prelaze velike udaljenosti, gađaju infrastrukturu, energetiku i vojne ciljeve, ali posljedice sve više osjećaju i obični građani.
Analitičari upozoravaju da ofanzivne sposobnosti obje strane trenutno nadmašuju mogućnosti njihove protivvazdušne odbrane. Zbog toga sve veći broj napada uspijeva da pogodi cilj, dok istovremeno raste broj oštećenih objekata i civilnih žrtava.
„Vidimo veći broj napada, ali i veći broj žrtava“, kazala je Olha Polishchuk iz organizacije ACLED, koja prati sukobe širom svijeta.
Prema njenim riječima, promijenila se i priroda meta. Napadi više nijesu ograničeni samo na povremene udare na udaljene vojne objekte.
Ukrajina sve dublje udara po ruskoj teritoriji
Ukrajina je tokom prethodnih mjeseci značajno unaprijedila tehnologiju svojih dronova, omogućavajući napade na ciljeve duboko unutar ruske teritorije.
Krajem juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je intenziviranje napada dronovima na ruske ciljeve, a iz Kijeva je poručeno da će takva kampanja biti nastavljena.
Meta su sve češće rafinerije, naftni objekti, energetska infrastruktura, trafostanice, skladišta i saobraćajni pravci koji imaju značaj za rusku vojsku.
Analitičari navode da je cilj višestruk – nanijeti ekonomsku štetu Rusiji, otežati snabdijevanje njenih snaga i natjerati Moskvu da rasporedi protivvazdušnu odbranu na mnogo širem prostoru.
Ukrajina je posljednjih mjeseci pojačala napade i na Krim, posebno na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, dok su dronovi više puta stigli i do područja Moskve i Sankt Peterburga.
Jedan od upečatljivijih primjera bili su napadi na objekte kompanije Wildberries, jednog od najvećih ruskih onlajn trgovaca. Ukrajinske vlasti tvrde da se njeni kapaciteti koriste i za snabdijevanje ruskih vojnika, zbog čega ih smatraju legitimnim vojnim ciljevima.
Za Kijev, ovakvi napadi imaju još jedan cilj – povećati pritisak na rusku privredu i poslovne krugove, uz nadu da bi ekonomski gubici mogli pojačati unutrašnji pritisak na vlast u Moskvi.
Rusija uzvraća još snažnijim udarima
Međutim, eskalacija vazdušnog rata nije jednosmjerna.
Rusija nastavlja da iz vazduha napada ukrajinske gradove, energetsku infrastrukturu, skladišta i druge objekte. Prema podacima ACLED-a, Moskva je tokom prethodnog mjeseca pokretala u prosjeku oko 172 napada dnevno na Ukrajinu, dok je prosjek ukrajinskih napada na Rusiju bio oko 28 dnevno.
Ruska taktika posljednjih mjeseci sve više se oslanja na velike talase dronova, krstarećih i balističkih raketa, sa ciljem da se iscrpi i probije ukrajinska protivvazdušna odbrana.
Posebno zabrinjava upotreba balističkih raketa, koje je znatno teže presresti. Prema analizi američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Rusija je tokom jula ispalila 139 balističkih raketa na Ukrajinu – više nego u bilo kojem drugom mjesecu ove godine.
Posljedice su bile posebno teške u Kijevu.
Tokom jednog od napada početkom avgusta poginulo je najmanje 17 ljudi u Kijevu i okolnim područjima, nakon što je Rusija lansirala više od dvije desetine balističkih i protivbrodskih raketa. Prema ukrajinskim vlastima, nijedna od tih raketa nije presretnuta.
Ukrajina zbog toga ponovo traži dodatne američke Patriot presretače, koji su među rijetkim sistemima sposobnim da se suprotstave nekim vrstama balističkih prijetnji.
Civili plaćaju cijenu sve žešćih napada
Najveća posljedica ove eskalacije ipak se vidi u broju civilnih žrtava.
Ujedinjene nacije zabilježile su da je jun bio mjesec sa najvećim brojem ubijenih i povrijeđenih civila u Ukrajini od početka ruske invazije.
U prvoj polovini ove godine najmanje 1.396 civila je ubijeno, dok je 7.978 povrijeđeno. To predstavlja povećanje od 37 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći broj žrtava zabilježen je na teritorijama pod kontrolom ukrajinske vlade, ali su civilne žrtve registrovane i na područjima koja je okupirala Rusija.
Moskva, sa druge strane, tvrdi da je tokom ove godine u ruskim oblastima poginuo veliki broj civila. Te podatke, međutim, CNN i međunarodne organizacije koje prate sukob ne mogu nezavisno da potvrde.
Istovremeno, građani gradova blizu fronta već mjesecima žive pod gotovo svakodnevnom prijetnjom dronova. Neki su ruske napade opisivali kao svojevrsni „lov dronovima“, dok Moskva odbacuje tvrdnje da namjerno cilja civile.
Protivvazdušna odbrana pod sve većim pritiskom
Jedan od razloga zbog kojih napadi postaju sve uspješniji jeste i to što su sistemi protivvazdušne odbrane raspoređeni na ogromnom prostoru.
Na početku rata Rusija je najveći dio svojih sistema protivvazdušne odbrane držala uz granicu sa Ukrajinom i u blizini linije fronta. Međutim, kako je Ukrajina počela da napada sve udaljenije ciljeve, Moskva je bila primorana da svoje kapacitete rasporedi na širem području.
Dodatni problem predstavljaju dronovi. Pojedini ruski sistemi prvobitno nijesu bili projektovani prvenstveno za borbu protiv velikog broja relativno jeftinih dronova, već za obaranje aviona i raketa.
Tako se otvorio prostor koji Ukrajina pokušava da iskoristi.
S druge strane, ukrajinska protivvazdušna odbrana nalazi se pod pritiskom zbog sve većeg broja ruskih napada i ograničenih zaliha presretača.
Ima li prostora za pregovore?
Sve intenzivniji napadi ponovo otvaraju pitanje može li vojni pritisak dovesti do povratka ozbiljnim pregovorima.
Pojedini analitičari smatraju da Ukrajina trenutno ima određeni zamah i da bi eventualni pregovori mogli biti povoljniji za Kijev nego ranije.
Ipak, nema mnogo znakova da je Moskva spremna na ozbiljan zaokret.
Prema mišljenju analitičara, jedan od načina da se promijeni računica ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao bi biti jači unutrašnji pritisak, posebno ukoliko rat nastavi da proizvodi ozbiljne posljedice po rusku ekonomiju.
Za sada, međutim, nema mnogo razloga za optimizam.
„Vjerovatnija je eskalacija“, ocjenjuje Natia Seskuria iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene i bezbjednosne studije (RUSI).
Tako se, dok se na kopnu granice pomjeraju gotovo neprimjetno, rat sve više širi u vazduh – od ukrajinskih gradova do ruskih rafinerija i energetskih postrojenja. A u tom sve širem prostoru između dronova, raketa i protivvazdušnih sistema, civili ostaju oni koji najčešće plaćaju najtežu cijenu.
CNN
