Bosna i Hercegovina bilježi zabrinjavajući trend rasta uvoza osnovnih prehrambenih proizvoda. Prema podacima za 2025. godinu, vrijednost uvezenih namirnica iznosila je vrtoglavih 2,72 milijarde eura, što je tri i po puta više od vrijednosti uvezene nafte.
Iako naša zemlja raspolaže ogromnim poljoprivrednim potencijalom, obradivim zemljištem i povoljnom klimom, domaća proizvodnja očigledno ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta. Ovisnost o uvozu osnovnih namirnica direktno izlaže građane BiH globalnim promjenama cijena i logističkim poremećajima.
Šta najviše uvozimo?
Statistika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH otkriva listu proizvoda na koje trošimo najviše novca:
Meso i mesne prerađevine: Uvezeno goveđe meso u vrijednosti od 131,1 milion eura.
Voda i pića: Za flaširanu vodu izdvojeno je čak 146,2 miliona eura.
Pekarski proizvodi: Uvoz gotovog hljeba i peciva porastao je za 21%, dostigavši cifru od 70 miliona eura.
Pšenica: Uprkos domaćim poljima, uvezeno je pšenice u vrijednosti od 66,5 miliona eura.
Od koga zavisimo?
Više od polovine ukupnog uvoza (54%) dolazi iz Europske unije, dok zemlje regije (CEFTA) čine 29% tržišta. Najveći dobavljači hrane u BiH su:
Srbija (701 milion eura)
Hrvatska (334,3 miliona eura)
Njemačka (205,3 miliona eura)
Izvozimo sirovine, uvozimo gotove proizvode
Dok izvozimo sirovine poput smrznutih malina, mlijeka i neobrađenog ulja, nazad kupujemo finalne, skuplje proizvode. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će BiH ostati ranjiva sve dok ne dođe do snažnijih ulaganja u domaću preradu i snažnije podrške poljoprivrednicima.
Trenutna situacija je jasan alarm: dok god uvozimo vodu i hljeb u ovolikim količinama, prehrambena sigurnost zemlje bit će pod stalnim znakom pitanja.
