Ruski predsjednik Vladimir Putin ušao je u novu godinu suočen sa bolnim izborom – da ograniči svoju takozvanu specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini ili da rizikuje ozbiljnu štetu po svoju ekonomiju. A onda mu je skoro preko noći američki predsjednik Donald Tramp dao rješenje. Američko-izraelski napadi na Iran doveli su do skoka cjena nafte, što je povećalo glavni izvor prihoda Kremlja i olakšalo Putinu da održi svoje ratne napore.
Nakon što je Izrael bombardirao iranska naftna postrojenja ovog vikenda, referentne cijene sirove nafte skočile su na iznad 100 dolara po barelu, postigavši najvišu razinu od ljeta 2022. godine, kada su tržišta porasla nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu.
A onda su Izrael i SAD napali Iran. Kako je Teheran uzvratio i sukob se pretvorio u regionalni rat, brodarski saobraćaj kroz Ormuski moreuz je zaustavljen, što je dovelo do skoka cjena nafte.
“Moskva je iznenada dobila ovaj poklon“, rekao je Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji je u egzilu postao kritičar Kremlja.
Ovih dana, rekao je, ruski zvaničnici su “veoma, veoma srećni”.
Da li će se iranska kriza pokazati kao lijek za rusku ekonomiju direktno zavisi od toga koliko će trajati.
Milov, bivši zamjenik ministra energetike, rekao je da bi, da bi se napravila značajna razlika za ekonomiju, Rusiji bilo potrebno da cjene nafte ostanu na sadašnjem nivou otprilike godinu dana.
