Sukob na Bliskom istoku prijeti da se rasplamsa u rat širokih razmjera. Iznenadni napad Amerike i Izraela na Iran u subotu pokrenuo je žestoke osvetničke udare ne samo na Izrael već i na zemlje Persijskog zaliva u kojima se nalaze američke baze, sa raketama koje pogađaju i turističke destinacije poput Dubaja i Abu Dabija.
Lansiranjem dronova na Kipar dodatno su skočili strahovi od uvlačenja Evrope u sukob.
Američki predsjednik Donald Tramp je u početku projektovao da će rat trajati 4-5 nedjelja, ali je kasnije naveo da to nije realan rok, kako je Iran pokrenuo udare odmazde a Izrael proširio ratna dejstva na mete Hezbolaha u Libanu.
Neki ratovi započinju polako, dok drugi izbijaju munjevitom brzinom. Ovaj napreduje zapanjujućim tempom, mijenjajući države, politiku i savezništva u hodu.
Tri ambicije Irana
Prvo, Iran mora da nađe novog vođu i krug ljudi koji će ići uz njega. Ta potraga se, prema izvorima iz zemlje, ubrzava takvim tempom da bi novi ajatolah mogao da bude imenovan već tokom ove nedjelje.
Drugo, Iran želi da poruči svijetu da je on ovdje žrtva, da su pregovarali u dobroj vjeri i da su ih prevarila njihova dva najveća neprijatelja – Amerika i Izrael.
Treća ambicija Irana – i trenutno najočiglednija – jeste da ovaj rat pretvori u regionalni sukob.
Prije osam mjeseci, 12-dnevni rat između Izraela i Irana uglavnom se svodio na razmjenu raketnih udara. Ovoga puta, situacija je veoma drugačija. Sada je Iran u sukob uvukao zalivske države, napadajući ih u više navrata. Krhotine su pale u blizini jedne saudijske naftne rafinerije, projektili su leteli iznad Jordana. Hezbolah, lojalan Hamneiju, pokrenuo je raketni napad na Izrael iz južnog Libana, što je izazvalo žestok odgovor u kojem je poginulo više od 30 ljudi.
Kako će se ovo završiti – nije poznato. Dok Bliskim istokom odjekuju sirene za vazdušnu opasnost, oblikuje se budućnost. Ali, niko sa sigurnošću ne zna kako.
Svijet sa zebnjom prati razvoj situacije.
