Rat na Bliskom istoku, izazvan američko-izraelskim napadom na Iran, prerastao je u širi regionalni sukob, a žrtve i razaranja zabilježeni su u najmanje devet zemalja.
Strah od dalje destabilizacije odmah je uzdrmao tržišta, pa su cijene nafte osjetno porasle zbog bojazni od poremećaja u snabdijevanju iz ključnog energetskog regiona.
Dok predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da bi operacije mogle trajati “četiri do pet nedjelja”, brojni analitičari upozoravaju da postoji ozbiljan rizik da SAD budu uvučene u dugotrajan i teško predvidiv rat.
Tramp je naveo da su vojne operacije SAD, koje je pokrenuo u subotu (28. januara), ispred planirane dinamike, ne iznoseći detalje. Kazao je da je procijenio da će američka kampanja trajati četiri do pet nedjelja, ali da bi mogla potrajati i duže.
“Koliko god da traje, u redu je. Koliko god bude potrebno. Od samog početka projektovali smo četiri do pet nedjelja, ali imamo sposobnost da idemo mnogo duže od toga. Uradićemo to”, rekao je Tramp u obraćanju u Bijeloj kući.
Trampovi ciljevi rata
Tramp je u Bijeloj kući iznio svoje najopsežnije komentare o ratu, mimo dva video-obraćanja i niza kratkih telefonskih razgovora sa novinarima tokom vikenda u kojima su ciljevi sukoba povremeno bili međusobno protivrječni.
On je kazao da je naredio američkoj vojsci da napadne Iran kako bi osujetio razvoj iranskog nuklearnog programa i programa balističkih raketa, za koji je rekao da se brzo širi.
Naveo je da ciljevi rata uključuju uništavanje iranskih raketnih kapaciteta, “uništenje njihove mornarice” i sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja.
“Iranski režim naoružan raketama dugog dometa i nuklearnim oružjem bio bi neprihvatljiva prijetnja za Bliski istok, ali i za američki narod”, kazao je Tramp.
Tramp je u ponedjeljak (2. marta) rekao da je “veliki talas” novih napada neizbježan, ne iznoseći detalje, i dodao da nije jasno ko je trenutno na čelu Irana, nakon što je vrhovni vođa Ali Hameni ubijen tokom vikenda.
Tramp je pod sve većim pritiskom da jasno saopšti svoju viziju za Iran usred napada na tu zemlju i izvještaja o prvim američkim žrtvama od početka vojnih udara SAD i Izraela.
Kritičari traže da Bijela kuća detaljno objasni šta slijedi, jer, kako navode pojedini analitičari, izostanak jasno definisanog plana stvara opasnost da SAD budu uvučene u dugotrajan sukob kakav je Tramp više puta obećavao da će izbjeći.
Rat protiv Irana se proširio u ponedjeljak (2. marta), pošto je otvoren novi front kada je libanski oružani pokret Hezbolah, jedan od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku, lansirao rakete i dronove ka Izraelu.
Izrael je odgovorio opsežnim vazdušnim udarima, za koje je naveo da su bili usmjereni na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha i da su pogodili visoke pripadnike tog pokreta.
Dok se iznad Bejruta izdizao crni dim, agencija AFP javila je da su se u iranskoj prijestolici Teheranu čule snažne eksplozije.
