Dok se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine vijore zastave i pripremaju svečane akademije povodom Dana državnosti, u drugom dijelu zemlje vlada tišina. Ovogodišnje obilježavanje 01.marta dodatno je usložnjeno odlukom Vlade Republike Srpske da ovaj dan proglasi Danom žalosti.
Podijeljena slika praznika
Situacija na terenu najbolje oslikava duboke unutrašnje podjele koje decenijama prate ovaj datum. Dok je za veći dio Federacije BiH ovo dan ponosa i sjećanja, u Republici Srpskoj su interpretacije istorije i zakonskih okvira potpuno drugačije.
Politički kontekst: Zašto Dan žalosti?
Proglašavanje Dana žalosti u Republici Srpskoj baš na Dan državnosti BiH mnogi analitičari vide kao direktan politički odgovor i demonstraciju nepriznavanja ovog praznika na nivou cijele države.
- Pravni vakuum: BiH još uvijek nema jedinstven Zakon o praznicima usvojen na državnom nivou.
- Različita tumačenja: Politički vrh RS-a insistira na tome da je BiH nastala tek u Dejtonu, dok FBiH baštini tradiciju.
- Simbolički jaz: Odluka o Danu žalosti šalje poruku o neusklađenosti prioriteta i osjećaja pripadnosti zajedničkom državnom okviru.
Zaključak
Bosna i Hercegovina i ove godine 01.mart dočekuje kao “država u raskoraku”. Između svečanih crvenih tepiha i zastava spuštenih na pola koplja, građani ostaju podijeljeni u proslavljanju prošlosti, dok budućnost traži zajednički jezik koji je još uvijek na čekanju.
