Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se s izazovom kako da ograniči svoju „specijalnu vojnu operaciju“ u Ukrajini bez ozbiljnog udara na rusku ekonomiju. Međutim, eskalacija sukoba u Iranu donijela je neočekivani ekonomski „respirator“ Moskvi.
Naime, američko-izraelski napadi na iranska naftna postrojenja uzrokovali su nagli rast cijena sirove nafte, koje su prešle granicu od 100 dolara po barelu, dostigavši najviši nivo od ljeta 2022. godine. Taj skok dodatno jača glavne prihode Kremlja, što Putinu olakšava finansiranje ratnih napora.
Eksperti upozoravaju da sukob u Iranu, iako daleko od Ukrajine, pokreće „cunami naftnog šoka“ na globalnom tržištu, što može imati široke posljedice za ekonomije koje zavise od uvoza energenata.
Rast cijena nafte donosi Rusiji finansijsku korist u ključnom trenutku, smanjujući pritisak na državni budžet i omogućavajući Putinu da održi strateške planove bez smanjenja izvoza energenata. S druge strane, svjetska tržišta i potrošači osjećaju dodatni inflatorni pritisak, jer viša cijena nafte utiče na troškove transporta i proizvodnje širom planete.
Analitičari ističu da situacija dodatno odvlači pažnju Zapada od drugih kriznih tačaka, uključujući Ukrajinu, što Rusiji može dati taktičku prednost u geopolitičkoj igri. Međutim, dugoročne posljedice po globalnu ekonomiju još uvijek su neizvjesne, jer energetski šok može izazvati recesivne tendencije u osjetljivim ekonomijama.
Izvor: Klix.ba
