Biti podstanar u Evropi postaje sve veći finansijski izazov, dok cijene zakupa nastavljaju rast širom kontinenta.
Prema najnovijim podacima Eurostata za 2025. i početak 2026. godine, troškovi stanovanja sada uzimaju oko petine prosječnog budžeta domaćinstava u Evropskoj uniji.
U pojedinim državama situacija je još teža. Grčka prednjači sa čak 35 odsto kućnog budžeta koji odlazi na stanovanje.
Glavni razlog rasta cijena je neravnoteža između potražnje i ponude. Visoke kamatne stope prethodnih godina spriječile su mnoge građane da kupe nekretninu, pa su ostali na tržištu zakupa, dodatno povećavajući tražnju.
Istovremeno, vlasnici stanova suočili su se sa većim troškovima održavanja, energetskih ulaganja i poreskih obaveza, pa su dio tog tereta prenijeli na zakupce.
Kada je riječ o regionu, Crna Gora bilježi rast kirija od 18,5 odsto, što je među najvećim stopama u Evropi. Kao razlozi navode se povećana atraktivnost zemlje za digitalne nomade i kratkoročni zakup.
Hrvatska je među rekorderima u EU sa rastom od 17,6 odsto, dok su Mađarska, Bugarska i Grčka takođe iznad evropskog prosjeka.
S druge strane, velike ekonomije poput Njemačke, Francuske i Španije zabilježile su blaži rast cijena kirija.
Poseban slučaj predstavlja Turska, gdje je rast kirija dostigao čak 78 odsto.
Stručnjaci upozoravaju da bez veće gradnje stanova i ozbiljnijih reformi tržišta nekretnina, pritisak na podstanare neće oslabiti ni tokom 2026. godine.
