Rusija bi uskoro mogla dodatno proširiti ovlašćenja predsjednika Vladimira Putina kada je riječ o upotrebi vojske van državnih granica.
Prema novom zakonskom predlogu, koji je prošao prvo čitanje u Državnoj dumi, ruski predsjednik mogao bi slati trupe u inostranstvo radi zaštite ruskih državljana koji su pritvoreni ili im se sudi pred stranim sudovima.
U obrazloženju se navodi da je cilj mjere zaštita prava ruskih građana pred međunarodnim ili stranim pravosudnim institucijama, uključujući one koje Moskva ne priznaje.
Ovaj potez izazvao je zabrinutost u evropskim političkim krugovima, jer se tumači kao mogući instrument pritiska na države koje vode postupke protiv ruskih državljana ili osoba povezanih sa Kremljom.
Posebna pažnja usmjerena je ka zemljama istočnog krila NATO-a, kao i državama sa velikom ruskom dijasporom, poput Estonije.
Analitičari podsjećaju da je Moskva i ranije koristila argument zaštite ruskih građana kao opravdanje za vojne akcije, uključujući aneksiju Krima 2014. godine i invaziju na Ukrajinu 2022.
Novi zakon se dovodi u vezu i sa inicijativom za formiranje međunarodnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji bi bio uspostavljen pod okriljem Vijeća Evrope.
Iako je riječ tek o prvom čitanju, predlog je već izazvao snažne reakcije i dodatno pojačao tenzije između Moskve i Zapada.
