Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu.
Državni nameti Srbije trenutno čine 55 posto maloprodajne cijene dizela i 57 posto cijene benzina. Akcize su povećane sredinom veljače, pa sada iznose oko 72 dinara po litru benzina i više od 74 dinara za dizel. U cijenu goriva uključeni su i PDV od 20 posto, naknade za obavezne rezerve i energetsku učinkovitost.
Analize pokazuju da Srbija ima jedan od najvećih udjela državnih dažbina u regionu i šire, zbog čega ekonomski stručnjaci smatraju da postoji prostor za smanjenje akcize za najmanje 20 odsto. Takva bi mjera udio državnih imena spustila ispod polovine ukupne cijene goriva, ali bi oni i dalje ostali viši nego u brojnim državama EU i zemljama regije.
Sjeverna Makedonija: Spremne hitne intervencije
Premijer Sjeverne Makedonije najavio je da će vlada odmah reagovati ukoliko dođe do dramatičnog rasta cijena nafte. Kao moguće mjere navode se smanjenje akciza ili PDV, s ciljem zaštite životnog standarda građana.
Slovenija: Usklađivanje cijena i robne rezerve
U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi.
Državne robne rezerve raspolažu stotinama miliona litara goriva, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne potrošnje. Vlasti poručuju da nema razloga za paniku i da će koristiti mehanizme poput prilagođavanja akciza kako bi ublažile udar na potrošače.
Crna Gora: Strah od domino-efekta
U Crnoj Gori se takođe upozorava na moguće novo poskupljenje goriva i lančani rast cijena robe i usluga. Predstavnici opozicije traže smanjenje akciza kako bi se spriječio domino-efekat inflacije, podsjećajući na snažan rast cijena tokom prethodnih energetskih kriza.
Hrvatska: Ograničavanje cijena pred sezonu
Slična situacija je i u Hrvatskoj, gdje se očekuje osjetan rast cijena goriva. Procjene govore da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.
Vlada najavljuje ograničavanje cijena i druge intervencije kako bi ublažila udar na građane i spriječila rast inflacije, posebno uoči turističke sezone. Stručnjaci smatraju da država ima mehanizme da amortizuje rast cijena kroz smanjenje trošarina i poreza, dok distributeri očekuju dodatne poreske olakšice.
