Donald Trump, rođen 1946. u New Yorku, izgradio je karijeru u nekretninama i medijima prije nego što je 2016. postao 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Njegova politička filozofija, sažeta u sloganu America First, oblikovala je i vanjsku politiku prema Bliskom istoku. Nakon povratka u Bijelu kuću 2025., Trump je nastavio istu liniju – tvrdu, konfrontacijsku i bez kompromisa.
Povlačenje iz sporazuma
Već u prvom mandatu, 2018. godine, Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma (JCPOA) potpisanog 2015. Njegovo obrazloženje bilo je da Iran krši duh dogovora i da sporazum ne sprječava razvoj nuklearnih ambicija. Time je otvorio put politici „maksimalnog pritiska“.
Sankcije i izolacija
Pod njegovim vodstvom uvedene su najstrože ekonomske sankcije u povijesti Irana, posebno usmjerene na naftni sektor i financijske institucije. Cilj je bio izolirati Teheran i oslabiti njegovu sposobnost financiranja regionalnih saveznika i vojnih operacija.
Likvidacija Soleimanija
Vrhunac napetosti dogodio se 2020. kada je Trump naredio likvidaciju generala Qasema Soleimanija, zapovjednika Revolucionarne garde. Taj potez izazvao je šok u regiji i doveo do izravnih iranskih napada na američke baze u Iraku.
Drugi mandat – nastavak konfrontacije
Od 2025. Trump je nastavio tvrdu liniju. Pojačane sankcije, bliska koordinacija s Izraelom i vojni udari dodatno su zaoštrili odnose. Iran je ostao pod snažnim ekonomskim pritiskom, dok su regionalne napetosti rasle, osobito u Hormuškom tjesnacu.
Zaključak
Trumpova politika prema Iranu nikada nije bila prijateljska. Umjesto kompromisa, birao je izolaciju i silu. Dok su prethodne administracije tražile balans kroz pregovore, Trump je Iran tretirao kao prijetnju koju treba neutralizirati. Rezultat je najdublja kriza u odnosima SAD-a i Irana u posljednjim desetljećima – kriza koja i danas oblikuje sigurnosnu sliku Bliskog istoka.
