Čovjek kojem se vlast vraća u trenucima prijeloma.
Ali Laridžani (1957), rođen u Najafu u uglednoj šijitskoj obitelji, pripada generaciji revolucionarnih veterana koji su oblikovali Islamsku Republiku iznutra, kroz institucije. Njegova obitelj Larijani desetljećima je bila među najutjecajnijima u pravosuđu, parlamentu i akademiji. Za razliku od braće, Laridžani je odabrao intelektualni put – matematiku i filozofiju, uz duboko poznavanje zapadne političke misli, što je oblikovalo njegov racionalan i strateški stil.
Njegov uspon počinje vođenjem državne radiotelevizije IRIB, a zatim kao tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti i glavni nuklearni pregovarač. Od 2008. do 2020. bio je predsjednik parlamenta, gdje se profilirao kao posrednik između suprotstavljenih političkih blokova, podržavajući nuklearni sporazum, ali zadržavajući povjerenje ajatolaha Hameneija.
Iako mu je 2021. zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima, geopolitičke krize – ratovi u regiji, sankcije i unutarnje nezadovoljstvo – vratile su ga u savjetodavne strukture režima. Danas se u Teheranu o njemu govori oprezno, kao o čovjeku kojem se vlast vraća u trenucima prijeloma.
Laridžani nije ideološki maksimalist, nego institucionalni konzervativac: ne mijenja Islamsku Republiku, već je stabilizira. Upravo zato mnogi analitičari smatraju da bi mogao postati ključna figura u razdoblju nakon ajatolaha Hameneija.
