Odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država da poništi dio globalnih tarifa koje je uveo Donald Tramp izazvala je oprečne reakcije širom Evrope. Iako je vijest isprva primljena sa dozom optimizma kao korak ka stabilizaciji međunarodnih odnosa, evropski privrednici i analitičari ubrzo su prešli u stanje visoke pripravnosti. Prevladava strah da bi pravni vakuum nastao ukidanjem dosadašnjih mjera mogao poslužiti kao uvertira za još oštriji i nepredvidljiviji „carinski udar“ koji bi trajno uzdrmao stabilnost globalnog tržišta.
Pravna pobjeda sa gorčinom neizvjesnosti
Vrhovni sud SAD presudio je 20. februara da je predsjednik Tramp prekoračio svoja ovlaštenja pozivajući se na Zakon o upravljanju vanrednim situacijama prilikom uvođenja takozvanih „recipročnih“ carina većini zemalja svijeta. Ova presuda je obuhvatila ključne segmente Trampove ekonomske politike kojom je težio da radikalno redefiniše trgovinske bilanse Sjedinjenih Država.
Međutim, evropska poslovna zajednica na ovu „pobjedu biznisa“ gleda sa velikim oprezom. Prema navodima zapadnih medija i analizama predstavnika industrijskih sektora poput farmacije, kozmetike, hemijske industrije i poljoprivrede, poništavanje tarifa donosi novi krug pravne nesigurnosti. Umjesto jasnih pravila igre, kompanije se sada suočavaju sa pitanjem šta će zamijeniti oborene mjere i koliko će novi instrumenti Bijele kuće biti restriktivni.
Strah od „ekonomskog bumeranga“
Posebnu zabrinutost izaziva neizvjesnost oko sredstava koja su već prikupljena po osnovu sada poništenih carina. Sud nije precizirao da li će američka administracija biti u obavezi da vrati milijarde dolara kompanijama koje su te namete plaćale, što otvara prostor za dugotrajne i iscrpljujuće sudske sporove pred nižim instancama. Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do zamrzavanja investicija i narudžbi dok se ne definiše novi regulatorni okvir.
Predstavnici evropskih sektora vina i poljoprivrede ističu da se ovim ne zatvara pitanje tarifa, već se samo mijenja pravno polje na kojem će se voditi budući trgovinski ratovi. Strah od „ekonomskog bumeranga“ opravdan je činjenicom da administracija u Vašingtonu ne pokazuje namjeru da odustane od protekcionističke politike, već samo traži čvršće pravne osnove za njeno provođenje.
Trampov odgovor i nove mjere
Reakcija predsjednika Donalda Trampa na odluku Vrhovnog suda bila je brza i oštra. Kritikujući presudu kao rezultat „spoljnog uticaja“, Tramp je potpisao novu izvršnu naredbu kojom se uvodi dodatna carina od 10 odsto na uvoz iz svih zemalja. Ova mjera, prema zvaničnom saopštenju Bijele kuće, stupa na snagu 24. februara i planirano je da traje 150 dana.
Ovakav potez direktan je odgovor na pravna osporavanja i jasan signal da Sjedinjene Države ostaju pri kursu ekonomske izolacije i jačanja domaćeg tržišta putem nameta stranim partnerima. Za evropsku privredu to znači nastavak poslovanja u uslovima visokog rizika, gdje se odluke o proizvodnji i izvozu donose na sedmičnoj bazi, zavisno od najnovijih vijesti iz Vašingtona.
Makronova podrška sudu i evropski odgovor
U jeku ovih previranja, francuski predsjednik Emanuel Makron javno je podržao odluku američkog Vrhovnog suda, videći u njoj trijumf pravne države nad samovoljom izvršne vlasti. Ipak, politička podrška iz Pariza i Brisela teško može ublažiti konkretne gubitke koje trpe evropski izvoznici. Dok političari govore o principima, privredni subjekti traže stabilnost koju trenutni odnosi na relaciji SAD–EU očigledno ne mogu da ponude.
Zaključno, odluka suda, iako pravno značajna, nije donijela željeni predah. Naprotiv, ona je otvorila novo, još složenije poglavlje u globalnim ekonomskim odnosima. Evropa se ponovo nalazi na udaru, razapeta između poštovanja međunarodnih trgovinskih pravila i potrebe da se zaštiti od agresivnih tarifnih mjera koje dolaze sa druge strane Atlantika. Predstoji period u kojem će diplomatija morati da radi prekovremeno kako bi se izbjegao potpuni kolaps trgovinske razmjene koji bi, u konačnici, najviše osjetili sami potrošači.
