Od zatvora do utočišta prirode: Nevjerovatna priča grčkog ostrva Jaros
Decenijama je bilo sinonim za progon, zatvore i vojnu zonu u koju gotovo niko nije mogao da kroči. Danas je grčko ostrvo Jaros jedno od najvažnijih utočišta rijetkih mediteranskih foka i primjer kako priroda može procvjetati kada čovjek napravi korak unazad.
Smješteno u Egejskom moru, ovo kikladsko ostrvo gotovo pola vijeka bilo je zatvoreno za javnost. Nije bilo turizma, trajektnih linija niti stalnih stanovnika, što je stvorilo idealne uslove za razvoj jednog od najvrijednijih morskih ekosistema na Mediteranu.
Neočekivano otkriće promijenilo sve
Pravi značaj Jarosa otkriven je 2004. godine, kada je jedan ribolovac fotografisao ženku sredozemne mediteranske foke sa mladunčetom kako se odmara na otvorenoj plaži.
Za naučnike je to bilo veliko iznenađenje, jer ove izuzetno ugrožene životinje uglavnom izbjegavaju otvorene obale i mladunce rađaju u skrovitim morskim pećinama, daleko od ljudi.
Nakon toga uslijedile su naučne ekspedicije koje su otkrile koloniju od oko 70 odraslih jedinki – tada vjerovatno najveću u čitavom Mediteranu.
Stručnjake nije impresionirao samo njihov broj, već i ponašanje. Foke su bez straha boravile na plažama, odmarale se i podizale mladunce, što se rijetko viđa na drugim područjima.
Izolacija spasila prirodu
Naučnici smatraju da je upravo dugogodišnja izolacija ostrva omogućila ovakav razvoj događaja.
Iako je kroz politički zatvor tokom decenija prošlo više od 20.000 ljudi, aktivnosti su bile ograničene na mali dio obale. Kasnije je ostrvo služilo i kao vojni poligon, ali su vojne vježbe izvođene daleko od područja gdje su foke pronašle sigurno utočište.
Veliku ulogu odigrala je i višedecenijska zabrana ribolova, zahvaljujući kojoj je podmorje ostalo izuzetno bogato ribom i drugim morskim organizmima.
Mračna istorija ostrva
Jaros je kroz istoriju bio mjesto izgnanstva još od rimskog doba, ali je najteži period počeo 1948. godine, kada je pretvoren u politički zatvor.
Na ostrvu su bili zatvarani komunisti, studenti, umjetnici, pisci i drugi politički neistomišljenici. U prvim godinama zatvorenici su živjeli u šatorima i sami gradili zatvorske objekte, dok je tokom vojne diktature od 1967. do 1974. godine Jaros postao simbol represije, prisilnog rada i mučenja.
Nakon pada režima, grčka mornarica koristila je ostrvo kao vojni poligon sve do 2002. godine.
Danas je jedno od najzaštićenijih područja Grčke
Otkrivanje velike kolonije mediteranskih foka podstaklo je uvođenje strogih mjera zaštite, pa je 2019. godine područje oko Jarosa proglašeno prvim zaštićenim morskim područjem ove vrste u Grčkoj.
Od 2023. godine nadzor sprovodi državna organizacija za zaštitu prirode, uz pomoć sistema za video-nadzor koji omogućava brzo otkrivanje nelegalnog ribolova.
Rezultati su vidljivi. Broj slučajeva ilegalnog ribolova značajno je smanjen, dok su istraživanja pokazala veću brojnost riba i više od 130 različitih morskih vrsta unutar zaštićene zone.
Osim mediteranskih foka, ovdje žive morske kornjače, delfini, kitovi, raže, jastozi, ali i jedna od najvećih svjetskih kolonija ugrožene morske ptice jelkuanskog zovoja, koja čini oko 15 odsto ukupne svjetske populacije ove vrste.
Priroda se oporavlja, ali prijetnje ostaju
Iako je Jaros postao primjer uspješne zaštite prirode, stručnjaci upozoravaju da opasnosti nijesu nestale. Invazivne vrste poput pacova i divljih svinja ugrožavaju gnijezda rijetkih ptica, dok klimatske promjene, prekomjerni ribolov, brodski saobraćaj i razvoj novih projekata predstavljaju ozbiljan izazov za čitavo Sredozemno more.
Uprkos tome, populacija mediteranskih foka posljednjih godina pokazuje znakove oporavka, a Jaros je postao simbol kako i mjesta sa najtežom istorijom mogu dobiti potpuno novu ulogu – utočišta života i nade.
Euronews
