Pravoslavni vjernici danas obilježavaju praznik posvećen Svetoj Mariji Magdaleni, u narodu poznatoj kao Blaga Marija. Ova svetiteljka zauzima posebno mjesto u hrišćanstvu i smatra se jednom od najpoštovanijih žena Novog zavjeta, dok je u pravoslavnoj tradiciji nazivaju ravnoapostolnom zbog njene uloge u širenju Hristovog učenja.
Prema predanju, Marija Magdalena poticala je iz mjesta Magdala u Siriji, po kojem je i dobila ime. Tokom Hristovog života postala je njegova vjerna učenica i pratila ga do samog raspeća, kada je zajedno sa Presvetom Bogorodicom stajala pod krstom na Golgoti.
Poslije Hristovog vaskrsenja nastavila je da propovijeda hrišćanstvo. Predanje kaže da je više puta dolazila na Hristov grob i da joj se Vaskrsli Hristos ukazao, nakon čega je svoju misiju nastavila širom tadašnjeg svijeta.
Vjeruje se da je u Rimu pred cara Tiberija izašla noseći crveno obojeno jaje, zbog čega se upravo njoj pripisuje običaj farbanja vaskršnjih jaja u crvenu boju. Kasnije je otišla u Efes kod apostola Jovana Bogoslova, gdje je provela posljednje godine života.
U narodnoj tradiciji Blaga Marija smatra se zaštitnicom žena. Mnoge vjernice na ovaj dan odlaze u crkvu, pale svijeću i upućuju molitvu vjerujući da će im svetiteljka pomoći i uslišiti jednu iskrenu želju.
Za ovaj praznik vezuju se i brojni običaji. Smatra se da dan treba provesti u miru, molitvi i porodičnom zajedništvu, bez teških fizičkih poslova u kući ili na imanju.
Narodno predanje kaže i da je Blaga Marija bila sestra Svetog Ilije, pa se grmljavina i ljetnje nepogode u ovom periodu često tumače kao “razgovor brata i sestre”.
N1
