Ekonomista Zarija Pejović ocijenio je da projekat “Velje brdo” nije dugoročno održiv i upozorio da bi njegova realizacija mogla ugroziti vodoizvorište Mareza, jedan od najvažnijih prirodnih resursa Podgorice.
U analizi dostavljenoj listu “Dan”, Pejović navodi da bi država trebalo da razvija model socijalnog stanovanja po uzoru na Beč, uz izgradnju stanova u svim opštinama, kako bi se smanjile unutrašnje migracije prema glavnom gradu i ublažio pritisak na tržište nekretnina.
Prema njegovim riječima, takav model doprinio bi nižim cijenama zakupa i stanova, ali i smanjio potrebu za divljom gradnjom.
Govoreći o projektu “Velje brdo”, Pejović smatra da Podgorica ne bi smjela da rizikuje kvalitet vode zbog novih stambenih naselja.
“Podgorica ima dva najveća resursa – vodu i prostor – i ne treba žrtvovati jedan zbog drugog. Grad bi trebalo prirodno širiti prema Ćemovskom i Karabuškom polju, gdje već postoji odgovarajuća infrastruktura”, poručio je.
Predložio je da se prostor Veljeg brda umjesto za masovnu stambenu izgradnju iskoristi za pošumljavanje, ocjenjujući da bi to bio važan doprinos zaštiti životne sredine i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Pejović je u analizi uporedio i troškove kupovine stana sa modelom socijalnog stanovanja. Tvrdi da bi, po uzoru na bečki model, mjesečna renta za stan od 40 do 50 kvadrata u Crnoj Gori mogla iznositi oko 125 eura, što je višestruko manje od rata stambenog kredita ili tržišne kirije.
Podsjetio je da prema posljednjem popisu Crna Gora ima gotovo 393.000 stanova i oko 215.000 domaćinstava, dok je, prema podacima Udruženja podstanara, oko 23.000 porodica i dalje u statusu podstanara.
On smatra da rast stambenog fonda nije riješio problem dostupnosti stanovanja, te upozorava da visoke cijene nekretnina podstiču odlazak mladih iz zemlje i otvaraju prostor za sumnje u pranje novca kroz sektor nekretnina.
