Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održan u Tivtu mogao bi ostati upamćen kao mnogo više od još jednog susreta evropskih i regionalnih lidera. Osim što je Crnoj Gori donio potvrdu njenog statusa najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU, skup je otvorio i novu raspravu o tome kako bi buduće proširenje Unije moglo izgledati.
U fokusu sastanka našla se ideja koju su u Crnu Goru donijeli francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz. Riječ je o neformalnom prijedlogu prema kojem bi zemlje kandidati mogle postepeno ulaziti u evropske institucije i programe, bez čekanja na punopravno članstvo.
Takav model podrazumijevao bi da države koje ispune određene reforme ranije dobiju pristup pojedinim evropskim fondovima, tržištu, programima razmjene studenata i sastancima evropskih institucija. Istovremeno, privilegije bi mogle biti i suspendovane ukoliko zemlja odstupi od evropskih standarda ili zaustavi reformske procese.
Evropski lideri poslali su sa tivatskog samita neuobičajeno optimistične poruke o budućnosti regiona. Njemački kancelar Merz poručio je da Evropska unija želi zemlje Zapadnog Balkana u svom članstvu, dok je predsjednik Evropskog savjeta António Costa naglasio da proširenje ostaje jedan od ključnih prioriteta Unije.
Posebnu pažnju privukla je pozicija Crne Gore, koja vjeruje da bi mogla postati naredna članica EU već do 2028. godine. Predsjednik Jakov Milatović istakao je da je evropski put postao nacionalni projekat i da zemlja nastavlja da ispunjava obaveze iz pregovaračkog procesa.
Za razliku od ostalih država regiona, koje tek analiziraju novi francusko-njemački prijedlog, Podgorica smatra da je već dovoljno odmakla u pregovorima i da joj je cilj punopravno članstvo po postojećem modelu pristupanja.
Samit je imao i simboličnu težinu. Po prvi put Crnu Goru posjetio je jedan francuski predsjednik, dok je prvi put u zvaničnoj posjeti zemlji boravio i njemački kancelar. Time je Tivat na dva dana postao politički centar regiona i mjesto sa kojeg su poslate poruke o novoj fazi evropskih integracija.
Iako će građani Boke kotorske samit pamtiti i po saobraćajnim gužvama, blokadama puteva i pojačanim mjerama bezbjednosti, politički značaj događaja mogao bi biti mnogo dugoročniji. Ukoliko prijedlog Berlina i Pariza dobije podršku evropskih institucija, Tivat bi mogao ostati upamćen kao mjesto gdje je počela nova era proširenja Evropske unije.
