Đurđevdan je praznik buđenja proljeća

Simbolika praznika: Đurđevdan se slavi kao granica između zime i ljeta. To je praznik koji slavi buđenje prirode, plodnost i novi životni ciklus.
Vjerski značaj: Iako je u crkvenom kalendaru posvećen Svetom Đorđu (Svetom Juraju), praznik je duboko ukorijenjen u narodnim običajima koji nadilaze stroge religijske okvire.
Narodni običaji: Tekst ističe tradicionalne radnje poput pletenja vjenčića od poljskog cvijeća, umivanja vodom u kojoj je stajalo bilje (radi zdravlja) i ranog ustajanja (đurđevdanski uranak).
Zajedništvo: Đurđevdan je poznat kao praznik koji spaja ljude, bez obzira na vjeroispovijest, jer su običaji vezani za prirodu i poljoprivredu zajednički mnogim narodima u regiji.
Vjerovanja: Spominje se i vjerovanje da će godina biti rodna i uspješna ako je na ovaj dan lijepo vrijeme.